Sve se veći broj ljudi odlučuje na bezglutensku dijetu te se postavlja pitanje je li ona lijek za brojne kronične bolesti ili je samo svojevrstan trend. I koje su to dijagnoze kad je izbacivanje glutena iz prehrane jedini izlaz?
Mnogi od nas pate od simptoma poput glavobolje,
bolova u trbuhu, nadutosti, proljeva, zatvora, nemoći, ali često ne znamo uzrok
i lutamo od ordinacije do ordinacije za pomoć. U posljedne vrijeme sve se češće
susrećemo s podacima o štetnosti glutena i preporučivanju njegova izbacivanja
iz prehrane. Jesmo li zaista pretjerali s konzumiranjem glutena?
I što je to uopće gluten? Zbog čega je pšenica od
koje se radi kruh, koji je oduvijek bio simbol života, postala naš najveći
neprijatelj? Sve veći broj znanstvenih istraživanja, koja istina još nisu u
potpunosti utemeljena, za sve krivi patuljastu pšenicu, za koju tvrde da je
proizvod genetske manipulacije.
Za razliku od pšenice naših predaka, koja je imala
drugu kvalitetu zrna, za patuljastu se pšenicu navodi da sadrži drukčije
glutenske bjelančevina i pri konzumaciji stvara poveću količinu glutena, što
ljudskom organizmu može naškoditi na tri načina: preosjetljivošću, alergijom na
pšenicu i celijakijom.
Gluten ili u prijevodu ljepilo je bjelančevina koju
nalazimo u pšenici, ječmu i raži. Kako sam naziv kaže, gluten brašnu daje
elastičnost i ljepljivost te je zbog toga jako cijenjen u pekarskoj industriji.
On u sebi sadrži lektine, skupinu bjelančevina koje se vežu na molekule
ugljikohidrata i koje su otporne na razgradnju u probavnom sustavu pa se samim
time vežu na stanice crijevne stijenke, što dovodi do oštećenja crijeva.
Oštećeno crijevo slabije apsorbira hranjive tvari te naše tijelo ne dobiva
potrebne nutrijente.
Lektini djeluju iritacijski te povećavaju mogućnost
upalne reakcije u bilo kojem organu.
Zbog toga se preporučuje izbjegavati ili smanjiti
količinu glutena kod svih autoimunih bolesti, ukljujuči i reumatoidni artritis,
psorijazu, upalne bolesti štitnjače.
Istraživanja koja su još uvijek u toku tvrde da
današnja pšenica djeluje kao opijat, na način da se proteini pšenice
apsorbiraju u krvotok i kreću prema mozgu, gdje nam šalju pogrešne signale, što
dovodi do žudnje za hranom i prejedanjem pogrešnim namirnicama. A zbog škroba
amilopektina dolazi do naglog porasta glukoze u krvi te se povećava mogućnost
nastanka dijabetesa tipa 2.
Dakle, patite li od bilo kojih autoimunih bolesti
ili osjećate da vam glutenska prehrana na neki način smeta, eliminirajte gluten
na nekoliko mjeseci iz prehrane i pratite poboljšanje.
PREOSJETLJIVOST NA GLUTEN
Necelijakijska osjetljivost na gluten (nonceliac
gluten sensitivy) je relativno nov medicinski pojam koji ukazuje na stanje čiji
su simptomi vrlo slično simptomima celijakije, ali za razliku od celijakije ne
dovodi do oštećenja crijeva niti nema pozitivnih protutijela pa je oporavak
moguć. A za razliku od alergije na proteine pšenice, nema niti alergijskog
imunološkog odgovora.
Najveći problem kod preosjetljivosti je što još
uvijek nema laboratorijskog testa koji bi tu preosjetljivost jasno dokazao,
simptomi se ne pojavljuju odmah kao kod alergije, nego nakon nekoliko sati, pa
čak i dana, i samim time je teško prepoznati na što ste osjetljivi. Izaziva
simptome vrlo slične celijakiji, poput grčeva u trbuhu, nadutosti, proljeva,
glavobolja, problema s koncentracijom, bolove i oticanje zglobova. Dio
znanstvenika misli da je problem u propusnosti crijeva do koje dolazi zbog
prekomjernog unosa loše hrane, lijekova, alkohola.
Patite li od simptoma preosjetljivosti, jedini
lijek je eliminirati gluten iz prehrane te voditi dnevnik prehrane. No, prije eliminacije važno je
isključiti teži oblik - celijakiju. Velika
većina prijeđe na bezglutensku dijetu bez da se testira na celijakiju, kod koje
se ne smiju unositi ni tragovi glutena.
Nekorištenjem deklariranih gluten free namirnica
oni ipak unose gluten u tragovima čime, ako je u pitanju celijakija, ozbiljno
oštećuju organizam. A na testiranje se odlučekad su već na dijeti i kad se
resice već oporave te se dobije lažno negativan nalaz. Tako opet ne znaju od
čega boluju.
ALERGIJA NA PŠENICU
Alergija na pšenicu je imunološki posredovana
reakcija organizma do koje dolazi nekoliko sati nakon konzumiranja ili udisanja
pšenice.
To je reakcija posredovana stvaranjem
protutijela Ige razreda i svakim sljedećim unosom glutena, bilo kroz probavni
trakt ili udisanjem, alergijska se reakcija ponovno aktivira.
Do reakcije najčešće dolazi u dišnom sustavu:
manifestira se kihanjem, curenjem iz nosa, kašljem, otežanim disanjem,
koprivnjačom; te probavnom sustavu: dolazi do povraćanja, proljeva. Iznimno
simptomi mogu biti opasni po život i mogu se razviti vrlo brzo te može doći do
gušenja, pada krvnog tlaka i u najgorem slučaju anafiaktičke reakcije.
Iako se alergije češće javljaju u djece, mogu se
pojaviti i u odrasloj dobi. Proteini pšenice na koje se može razviti alergija
su zapravo kompleks glutenskih proteina pa je uz pšenicu potrebno izbjegavati
sve žitarice koje sadrže slične proteine: ječam, raž i zob.
Vrlo je važno provoditi bezglutensku dijetu i
voditi dnevnik prehrane.
CELIJAKIJA
Za razliku od alergije kod koje dolazi do
oslobađanja histamina, celijakija je doživotna autoimuna bolest nepodnošenja
glutena - bjelančevine koja se nalazi u pšenici, ječmu i raži i njihovim
komponentama. S obzirom da je zob najčešće kontaminirana glutenom i da u sebi
sadrži avenin, preporuka je izbjegavati i zob.
Iako je celijakija genetska bolest, uzroci njezina
nastanka još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni, a ulogu mogu igrati i drugi
čimbenici, poput određenih virusa, stresa.
Kad osoba oboljela od celijakije hranom uzme
gluten, dolazi do preosjetljivosti organizma i proizvodnje protutijela Ige
razreda. Svakim sljedećim unosom namirnica koje sadrže gluten ili tragove
glutena izlaze medijatori upale koji izazivaju oštećenje, upalu i gubitak
resica crijevne sluznice. To dovodi do poremećaja apsorpcije hranjivih tvari,
sluznica se razara, a dugotrajno oštećenje sluznice tankog crijeva može dovesti
do razvoja vrlo teških i po život opasnih bolesti.
Celijakija više nije samo rijetka dječja bolest,
nego u posljednje vrijeme i bolest svih dobnih skupina. Najgore je što može
postojati čak i ako nema simptoma.
Najčešći simptomi u dječoj dobi, kad ju je lakše
dijagnosticirati, su povraćanje, masne stolice, nadutost, gubitak na težini,
nizak rast.
Kod odraslih ju je puno teže dijagnosticirati jer
su simptomi najčešće vezani uz druge organe. Česta je pojava umora,
iscrpljenosti, slabokrvnosti, bolova u zglobovima, afti, zatvora. Uz
gastrointestinalne smetnje, mogu se pojaviti i neurološke, poput miopatije,
neuropatije, depresije. Potom ginekološke tegobe poput neplodnosti, izostanka
menstruacije te problemi s kostima, osteoporoza. Poznato je da su i neke
autoimune bolesti, poput bolesti štitnjače, dijabetesa tipa 1, Sjogrenova
sindroma, bolesti jetre povezane s celijakijom. Zato celijakiju i nazivaju
bolešću s tisuću lica ili podmuklom bolešću. Vrlo je važno na vrijeme je
prepoznati te krenuti na strogu bezglutensku dijetu jer komplikacije neliječene
celijakije mogu dovesti do razvoja zloćudnih bolesti, a u najgorem slučaju
smrti. Kako bi se postavila dijagnoza, potrebno je napraviti krvne pretrage:
anti Ttg2 ili tkivnu transglutaminazu, Ema, a nakon nalaza krvi i biopsiju
sluznice tankog crijeva koja jedina sa stopostotnom sigurnošću može potvrditi ili
isključiti celijakiju.
Jedini lijek za celijakiju je doživotna striktna
bezglutenska dijeta u kojoj se ne smije unijeti ni gluten u tragovima jer može
ozbiljno naštetiti. Pridržavanjem dijete resice se oporavljaju te se smanjuje
rizik za nastanak drugih komplikacija.
Ako sumanjate na celijakiju ili vam je potrebna
pomoć i savjeti vezano uz gluten javite se u društvo za celijakiju CELIVITA.Na
raspolaganju su vam divni ljudi koji će vas usmjeriti na daljne korake
Možete ih kontaktirati i na web stranici
http://celivita.hr/
Info
Zlatno pravilo je da se ne smije ići na
bezglutensku dijetu prije nego li se isključi ili potvrdi dijagnoza celijakije
jer se dobije lažno negativan nalaz.
Svježe je provjereno
Nema komentara :
Objavi komentar